Međunarodna natjecanja

Povijest europskog juniorskog prvenstva i dosadašnje osvojene hrvatske medalje

Logo Europskog prvenstva za juniore i juniorke Foto: EAA Logo Europskog prvenstva za juniore i juniorke

Bliži se trenutak kada će u Rietiju, Italiji na multifunkcionalnom stadionu Raul Guidobaldi nastupiti preko 1000 atletičara iz 46 prijavljenih zemalja članica Europske atletske asocijacije, krovne organizacije atletike u Europi.

Točnije, liste prijavljenih broje 1010 natjecatelja, od čega je 550 juniora, a 460 juniorki. Veći je to broj naspram prošlog Europskog juniorskog prvenstva održanog u Tallinnu (Estonija). Tamo je nastupilo 954 atletičara i atletičarki iz 47 prijavljenih zemalja.

Prije dvije godine je na ovo natjecanje putovalo 12 hrvatskih mladih nada (7 juniora i 5 juniorki), a ove situacija je znatno brojnija s obzirom na to kako bi u Rietiju moglo nastupiti 22 reprezentativaca (13 juniora i 9 juniorki). Među njima je i troje naših članova, Nikolina Hrelec (3000m zapreke), Demir Kolarević (disk) i Mateo Kovačić (4x400m).

Pravo nastupa imaju osobe rođene 1994., 1995., 1996. i 1997. Godine.

Općenita povijest natjecanja

Ako smo rekli kako je Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore i juniorke relativno novije natjecanje, u tom slučaju Europsko prvenstvo za (starije) juniore i juniorke možemo smatrati znatno starijim natjecanjem.

Naime, ovo natjecanje održalo se 21 put (Rieti će biti 22.izdanje), a u nekim računicama ta brojka može biti i veća. Kako? Službeno prvo izdanje datira iz 1970. godine, tada se održalo čak i nešto kasnije, u 9. mjesecu (11. – 13.). Mjesto zbivanja bio je Pariz, Francuska.

No prije toga održala su se još takva tri natjecanja koja su doduše nosila nešto drugačiji i prema mišljenju autora ovog članka kojeg čitate preopćenito definirani naziv – Europske juniorske igre.

U Varšavi se 1964. godine održalo prvo natjecanje kojem Europska atletska asocijacija nije dala podršku i na neki način vodi ga se kao neslužbenim. Odobrenje i podrška stižu dvije godine kasnije, tada se nastupalo u Odessi, a posljednje natjecanje 1968. održava se u Leipzigu. U toj godini nastupilo je samo 12 zemalja (uglavnom istočne zemlje, iako je među njima bila i Jugoslavija).

Nakon toga su tadašnji čelnici Europske atletske asocijacije odlučili neke stvari promijeniti, a osim što je natjecanje trebalo približiti ostatku Europe (treba opravdati naziv prvenstva), logično je kako prve promjene trebaju krenuti od samog imena. Tako Europske juniorske igre postaju Europsko juniorsko prvenstvo.

Nećemo vas opterećivati s imenima svih gradova i država gdje se prvenstvo održavalo (uostalom, to možete pogledati ovdje), ali ovih 21 održanih prvenstva svakako treba istaknuti Varaždin 1989., doduše tada još uvijek u sastavu Jugoslavije.

Bogata hrvatska povijest na europskim juniorskim prvenstvima

Prvi puta Hrvatska svoje predstavnike ima već 1993. godine, u našu povijest ulaze Guliano Koludra i Tihomir Buinjac koji su našu zemlju predstavljali na 100m i 200m.

Prvu povijesnu medalju za Hrvatsku osvojila je Kristina Perica (između ostalog jedan od osnivača ovog kluba) i to onu najsjajniju na jednoj od najcjenjenijih disciplina u atletici – 400m! Tog dana 53.07 bilo je prebrzo za ostale.

Već dva dana kasnije stiže brončana medalja za koju se pobrinula još jedna osoba danas aktivna u našem klubu, Ljiljana Ćulibrk! Iako uvjerljivo najmlađa u finalu (natjecateljice su bile rođene 1978 i 1979. godine, ona jedina 1982. godine), stiže do brončanog odličja s 4:24,75. Imala je još pravo nastupa iduća dva europska prvenstva (tada su još kadeti i kadetkinje mogli već nastupati na prvenstvu ako imaju ispunjenu normu). Trener im je bio Mladen Katalinić, danas također u našem klubu. Dakle, imamo niz poveznica s 1997. godinom, a natjecanje se održalo u susjednoj nam Sloveniji (Ljubljana).

U 2001. godini Lili se vratila dovršiti 'nedovršen posao' i ponovno nastupala na 1500m gdje ovaj puta stiže do pobjede i zlata kao što i možete vidjeti u ovom videu odmah ispod rečenice.

Drugo zlato osvojila je Ivana Brkljačić (kladivo), a prvo srebro u hrvatskoj atletskoj povijesti osvaja Vera Begić na bacanju diska. Četvrtu, brončanu medalju, osvaja Igor Blažević na 100m.

Dvije godine kasnije domaćin je Tampere, lokacija gdje se upravo održalo ovosezonsko Europsko prvenstvo za mlađe seniore i seniorke. Martin Marić (disk, srebro) bio je čovjek radi kojeg Hrvatska reprezentacija nije napustila Finsku bez ijednog odličja.

Godina koja će se jako dugo pamtiti je zasigurno 2005., dosada najuspješnije natjecanje za Hrvatsku, vrlo vjerojatno će još jako dugo ostati tako. Dominacija na 400m, kako u ženskoj, tako i u muškoj konkurenciji! Zlatna je Danijela Grgić, a zlatni je i Željko Vincek. Za još veći uspjeh i treće zlato pobrinuo se čovjek koji je tada imao više kose na glavi nego danas, a neki od vas vjerojatno pretpostavljaju kako je to Milan Kotur u svojoj najdražoj disciplini 400m prepone. Sveukupno četvrtu i jedinu srebrnu medalju osvaja Valentina Srša na kladivu. Od 34 država, Hrvatska se pozicionirala na visoko 6. mjesto.

Niz se nastavlja 2007. godine, Danijela Grgić uspješno je obranila svoj europski juniorski naslov (nismo uspjeli pronaći točan podatak koliko je još ljudi uspjelo u takvom veličanstvenom podvigu). Sanda Perković se tada još 'probijala' na europsku i svjetsku scenu, a zasigurno je naslov juniorske viceprvakinje Europe na disku pomogao u tome. Nikola Kišanić je s broncom na kugli kompletirao sva naša odličja ovdje.

Sandra je novi iskorak napravila 2009. godine osvojivši zlato u istoj disciplini i bila je to potvrda kako Hrvatska ima novu atletsku zvijezdu. Status koji će kasnije neupitno opravdati sa svim sjajnim uspjesima koji će kasnije uslijediti. Medalje su se te godine očito osvajale na bacanju diska, Marin Premeru je do svoje bronce došao također u toj disciplini.

I nažalost tako dolazimo do 2011. godine gdje je prekinut jedan vrlo lijep niz i kontinuitet osvajanja medalja, Hrvatska prvi puta nakon 5 uzastopnih natjecanja ili 10 godina, kako vam draže, nije imala atletičara ili atletičarku koja je osvojila medalju.

No to nas nipošto treba obeshrabriti uoči Rietija, među našim reprezentativcima ima kapaciteta za medalje i tko zna, možda Italija bude mjesto početka neke nove serije.

Istaknut ćemo kako je u svim ovim godinama vjerojatno bilo i onih kojima je malo nedostajalo do postolja, ali tako je to u sportu, ne samo atletici.

Inače, sveukupna tablica medalje vrlo je 'bogata', zasad brojimo 8 zlatnih, 4 srebrne i 4 brončane medalje, sveukupno je to 16 medalja. Eto, nadamo se kako će se ovo barem malo popraviti po završetku ovog izdanja.

  • Natjecanje: Europsko prvenstvo za juniore i juniorke
  • Mjesto: Rieti (ITA)
  • Datum: 18.7.2013 - 21.7.2013
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Log in or create an account

fb iconLog in with Facebook