Dosadašnje hrvatske medalje na Svjetskim prvenstvima za mlađe juniore i juniorke
- veličina pisma smanji veličinu pisma uvečaj veličinu pisma
Foto: IAAF Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore i juniorke - službeni logo Vrlo malo vremena ostalo je do početka 8. po redu Svjetskog prvenstva za mlađe juniore i juniorke koje se ove godine održava u toliko spominjanom Donecku, Ukrajini. Povodom toga odlučili smo se malo vratiti u prošlost i prisjetiti nekih lijepih događaja u povijesti hrvatske atletike na spomenutom natjecanju.
Usporedno s prošlom godinom nastupe je izborilo više hrvatskih atletičara i atletičarki, u Lilleu 2011. godine nastupilo 11 hrvatskih atletičara i atletičarki. Među njima nije bilo naših atletičara ili atletičarki što je još jedan dokaz porasta kvalitete među našim atletičarima s obzirom na sadašnji broj od 4 njih. Radi se o Anamariji Petters, Ivani Renić, Juri Josipoviću i Mateu Kovačiću.
Inače, u dobnu kategoriju mlađih juniora i juniorki pripadaju osobe rođene 1996. Ili 1997. godine.
Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore i juniorke relativno je novije veliko međunarodno natjecanje naspram ostalih, iako je sada prošlo već skoro 14 godina od prvog izdanja iz 1999. godine u Bydgoszczu, Poljskoj. Prvu medalju (brončanu) za Hrvatsku ikad upravo je na tom natjecanju u bacanju kladiva osvojila Ivana Brkljačić, kasnije i europska juniorska prvakinja, svjetska juniorska prvakinja i hrvatska olimpijka.
Dvije godine kasnije, 2001., nažalost nije bilo naših na postolju, ali zato 2003. prvo (i zasad jedino) svjetsko mlađejuniorsko zlato osvaja Valentina Srša bacivši kladivo dalje od ostalih konkurentica, a brončani je bio Željko Vincek na 400m.
U 2005. na scenu stupa Danijela Grgić koja s 51.30 na 400m osvaja srebrno odličje, a samo otprilike tjedan dana kasnije osvojila je svoj prvi europski juniorski naslov. Godinu dana prije veličanstvenih 50.78 i pobjede na svjetskom juniorskom prvenstvu, a još godinu kasnije tome je pridodala i drugi europski juniorski naslov.
Niz se nastavio i 2007., natjecanje gdje su 'pala' tri srebra, Marin Premeru je osvojio prva dva, a Sandra Perković treće. O potonjoj ne treba previše trošiti riječi, do sada osvojila je sve što se moglo osvojiti, ostao je još samo naslov svjetske prvakinje, ali ne sumnjamo kako će doći do pobjede u Moskvi na Svjetskom prvenstvu koje će se održati za skoro mjesec dana.
Nažalost, u sljedeća dva natjecanja (2009. i 2011.) godine nije bilo medalje za Hrvatsku reprezentaciju. Premda valja istaknuti kako je u ovih 8 natjecanja bilo onih kojima je malo nedostajalo za medalju, ponekad je potrebno i malo sportske sreće.
Jednostavnom računicom dolazimo do sveukupne tablice medalja u kojoj naša zemlja zasad broji 1 zlato, 4 srebra i 2 bronce.
Za ovosezonsko natjecanje ostaju nam želje kako možda netko od 15 ovogodišnjih stane na jednu od postolja za medalje. No najbitnije je da bude što više dobrih rezultata, medalja u našem slučaju nije jedino mjerilo uspješnosti na velikim međunarodnim natjecanjima poput ovog.